KATASTROFALNA SUŠA

U Hrvatskoj je jučer padala kiša, ali preslaba i nedovoljna za katastrofalnu sušu koja vlada na hrvatskim poljima.
Poznato je da Hrvatska ima ogromne količine hektara zasadjenim mnogima kulturama i da ruralna Hrvatska pretežno živi od poljoprivrede kojoj je temeljni izvor prihoda. I sada se desilo ovo sa sušom.
Elementarna nepogoda proglašena je u 9 hrvatskih županija. Mnogi poljoprivrednici će izgubiti prinose sa svojih polja.
Štete su velike. Ja osobno živim u ruralnom dijelu Hrvatske i okružen sam svakodnevno sa pričama ratara i poljoprivrednika koji stalno pogledavaju u nebo i čekaju kišu. Posljedice suše će biti velike. Ekonomske, socijalne a izgleda i političke.
Prema riječima Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza:

samo na zasijanoj površini u Slavoniji tako procijenjena šteta iznosi više od 614,6 milijuna kuna, od čega se 351,4 milijuna kuna odnosi na privatni sektor. No, u iznos prosječne štete po hektaru nisu uračunate štete na prirodnim pašnjacima, voćkama, vinogradima i povrću...
...posljedice ove suše biti katastrofalne za zadruge, jer one koje se bave samo poljoprivredom trpe izravnu štetu, no tu su i zadruge koje se bave kooperacijom. One su, naime, u proljetnu sjetvu seljaka plasirale značajna financijska sredstva koja seljaci sada ne mogu vratiti, jednako kao i kredite, zbog čega će financijske gubitke trpiti i seljaci i zadruge.

Država će u ovom slučaju masovnom financijskom inekcijom morati izaću u susret mnogim poljoprivrednicima . Na lovi se za te svrhe ne bi trebalo štedjeti. Tužne su priče ljudi koji su prije ovogodišnje sjetve obnovili svoju poljoprivrednu mehanizaciju ( traktore, alate ), uložili sredstva u zakup državnog zemljišta, razmišlja hrabro i poduzetnički sada suočeni sa nestalim urodom koji generira njihov prihod.
Naša vlada zna da je situacija ozbiljna i pokušavaju se utvrditi načini pomoći našim poljoprivrednicima . Samo nikada se šteta neće moći nadoknaditi u onom obujmu u kojem bi to oštećeni htjeli. Tako je bilo svih ovih godina kad je poljoprivredu pogodila elementarna nepogoda.

Između ostaloga se predlaže da se korisnike novčanih poticaja u cijelosti oslobodi obveza predaja i dokazivanja minimalnog prinosa, otpisivanje dijela potraživanja Vlade prema korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta te poček na otplatu korisnicima kredita iz Fonda za razvoj. Također, od Ministarstva financija zatražit će se da osigura 30 posto od iznosa stvarnih šteta od suše te hitno razriješi pitanje plavog dizel goriva.

Težak rad ljudi koji nemaju izbora nego imati povjerenja o vremenske uvjete, jer baš kao što i nekad - poljoprivredni rad se radi ispod vedrog neba koje vedri i oblači.