POREZ ? NETKO ZA POREZ ?

Porez na elektroničku trgovinu ? Ne hvala. Za sada. No, ipak...
Zanimljivo je promatrati što se u svijetu događa oko te problematike. U Hrvatskoj je ionako elektronička trgovina u povojima pa za sada u tom kontekstu navedena tema nije bitna.
Porez i elektronička ( digitalna dobra- skinuta glazba, filmovi, igre, programi i ostalo) do sada nisu bile ozbiljno razmatrane opcije ni u Europi niti u Sjevernoj Americi. Europska Unija sada namjerava poreznu materiju regulirati tako da će američke firme koje se bave e-trgovinom morati plaćati porez na dodanu vrijednost u zemljama EU-a u kojoj imaju fizičko sjedište ili ako to ne žele , onda će ga plaćati u zemlji odakle dolazi kupac.
Amerikancima se diže kosa na glavi jer oni su naviknuti na drugačije ( blage ) porezne namete te bi ova situacija poskupila njihove proizvode krajnjem potrošaču do čak 25 posto. No, naizgled je to puno, jer i do sada američke tvrtke imaju konkurentu prednosti ispred svojih europskih kolega zbog dosadašnje neobaveze da plaćaju porez na dodanu vrijednost a ionako će taj porez prebaciti na krajnjeg potrošača.
Američke kompanije se boje da bi to bio dobar presedan koji bi mogao okuražiti sjevernoameričke zakonodavce da krenu istim putem. Lobističke borbe vode se vrlo oštro a zasigurno će najglasnija biti američka trgovačka komora koja će svojim lobističkim akcijama pokušavati u korijenu sasjeći svaki pokušaj manjih zemalja da krenu putem EU regulative.
Ebay , Amazon, America Online samo su neke od tvrtki koje će morati prilagoditi svoje europsko poslovanje. Ebay, kao najveće aukcijsko online tržište morati će značajno prištopati svoju europsku ekspanziju, a europski prihodi joj čine čak 30 % ukupnog prihoda. Zanimljivo je da su na američkim tržištima kapitala ponovno krenule špekulacije o ponovnoj privlačnosti dionica novih tehnologija, i to čini se opet na nepotrebno napuhavanje jer dok ne bude u Americi rješeno i regulirano pitanje poreza koje će država htjeti ubrati tržišna vrijednost dionica ( Ebay, Amazon ...) reflektirati će ponovno nerealno stanje stvari ( iako doduše u zadnje vrijeme ima nekoliko profitabilnih e-commerce biznisa na staklenim nogama ).
Iluzorno je očekivati da će se država odreći poreznih prihoda od virtualnog i elektroničkog tržišta. Pitanje je samo kada i kojom dinamikom. IT industrija je trenutna u recesiji stoga bilo bi čisto samoubojstvo regulariti navedenu materiju u ovom trenu.
Da se vratim na porez koji će američke e-commerce tvrtke morati plaćati u EU. Najpovoljnija im je opcija da svoje fizičko sjedište presele u države u kojima je porezna stopa PDV-a niska. Luksemburg ima stopu od 15 %, Švedska 25 %.
Druga opcija je da plaćaju porez onoj zemlji iz koje dolazi kupac-potrošač. To je nepraktično jer zemlje imaju različite stope PDV-a i teže je planiranje prihoda.
Biti će zanimljivo vidjeti kako će tvrtke koje se bave e-trgovinom pronaći puteve do profitabilnosti preko svih tih zapreka: ogromni marketinski troškovi zbog izgradnje branda i zadržavanje kupaca, tehnološki kaos i nadogradnja novih slojeva tehnologija, stalne potreba za inovacijama, ogromna konkurencija na tržištu, te na kraju regulativne zapreke i porezi.
Nema sumnje da će ovi problemi poreza u e-commercu najviše utjecati na poslovanje malih i srednjih biznisa.
Proračunske rupe najbolje se saniraju porezima. Stara mudrost birokrata.

referentni članak objavljen u Washington Times-u