SMIJEH JE ZDRAV

Od Dejana iz Slatine, starog poznanika iz studentskih dana u Osijeku dobio sam naramak viceva. On vodi svojevrsnu osobnu mailing listu sa forama i vicevima.
Bit ću slobodan pa objaviti koji vic:

Sto je rekao puz dok se vozio na kornjaci?
YEEEEEEEEEHAAAAAAAAAAA!!!

Sin Crnogorac : tata, ja definitivno odustajem od studija elektrotehnike..
Otac Crnogorac : Kako god hocesh sine,ali ja i dida ostajemo.. :)

E, a kad bi muškarci uređivali onaj čuveni ženski magazin Cosmopolitan ? Kako bi to izgledalo. Evo nešto iz tog imaginarnog sadržaja. ?

Pitanje: Moj suprug previse cesto provodi noci sa svojim muskim drustvom.

Odgovor: To je posve normalno ponasanje i treba ga poticati. Muskarac je
lovac i mora se dokazivati medu drugim muskarcima. Daleko od bilo kakvog
zadovoljstva, noc s deckima je vrlo stresna, i povratak kuci je pravo
olaksanje za vaseg partnera. Pogledajte samo kako je raznjezen i sretan kad
se vrati svom stabilnom domu. Najbolje sto mozete uciniti je da mu kupite
lijepi, skupi poklon, skuhate mu fini rucak i ne spominjete taj oblik
njegova ponasanja.

Pitanje: Moj suprug zeli probati seks u troje sa mnom i s mojom sestrom.

Odgovor: Suprug vam je ocito vrlo odan. Ne moze vas se zasititi pa zeli
isprobati i najbolju poslije vas - vasu sestru. To niposto nije problem,
dapace, obitelj ce time postati prisnija. Zasto ne biste ukljucili i neke
sestricne? Ako svejedno dvojite, dopustite mu da ode s nekom od vasih
rodakinja, kupite mu lijepi, skupi poklon, skuhajte mu fini rucak i ne
spominjite taj oblik njegova ponasanja

Pitanje: Moj suprug ne zna gdje se nalazi moj klitoris.

Odgovor: Vas klitoris nije briga vaseg supruga. Ako se morate igrati s
njim, cinite to u svoje slobodno vrijeme. Da biste pomogli obiteljski
proracun mozete se i snimiti kamerom dok to radite pa potom traku prodavati
na buvljaku. Krivnju zbog sebicnosti ublazit ce kupovina lijepog, skupog
poklona i spremanje slasnog obroka za vaseg dragoga.

PRIMJER KAKO SE PRAVITI ENGLEZOM, PIH !

Nečuveno, nečuveno. Uobražena i bahata Velika Britanija. Na njihove kvazipolitičare mislim. Što me razljutilo ?
Današnji članak u britanskom Observeru. Samo da kažem: V.Britanija je ona zemlja koja uporno traži vize za HR građane, zemlja koja je digla nos i odbila ratificirati Sporazum o pridruživanju HR u EU.
I što bi sada Hrvatska trebala učiniti za njih ? Prema prijedlogu britanske vlade Hrvatska bi trebala biti TRANZITNI PROCESNI CENTAR za azilante koji zatraže azil u Britaniji. Tamo ih skinu sa broda i aviona, čape na granicama i onda ih u paketu pošalju u Hrvatsku , točnije u prihvatni centar za azilante u Trsteniku. Trstenik kod Dugoga Sela. To je nova azilantska politika koju Europi predlažu britanski ofucani pijani lordovi i Blair Tony zvani Lažov.
I sve se to odvija daleko od očiju javnosti. Ma koji su maheri samo u Hrvatskoj ispregovarali takve aranžmane. Sada će mnogi u RH krenuti u demantije. PA nismo mi, nije to točno...Bla, bla, bla.
Europska Unija sada predlaže taj novi način dilanja azilanata izvan granica EU u tzv. Buffer zonama , zemljama na vanjskim granicama EU-a. Hrvatska je samo prva koja bi trebala isprobati takav pokus. Ti jadni ljudi iz trećih zemalja pokošeni nepravdama globalizacije biti će stjerani kao štakori u barakama negdje kod Dugog Sela i nama praviti probleme. Hrvatska još nema niti zakon o azilu. Glupo. Nelogično.
Da ne sanjam evo članaka:

Vijest objavljena na BBC-u
Članak u Guardianu
Demantij na Reutersu

KOPRIVNIČKI SPARNI DAN

Draga me danas povezla sa sobom u Koprivnicu. Imala je nešto za obaviti. Prije toga smo bili na kavi kod Danijele u Virju. Vrijeme je danas užasno sparno i ljepljiv sam po cijelom tijelu. Znoj se slijeva ispod moga pazuha. Nisam zadnjih dana išao do Koprivnice pa sam se danas iznenadio kako je asfalt na nekim dijelovima izrezan. Cestari su uklonili ponegdje slojeve asfalta kako bi nabacili friški sloj. I naravno, ostavili tako da stoji. Nisu odmah krenuli krpati. Mojoj dragoj je nekoliko puta skočio živac zbog toga jer je auto poskakivao kao na valovima. Grubi osjećaj. Da, ona je vozila. Ja sam svukao majicu, zavezao pojas i komforno naslonio desnu ruku na spušteni prozor. Taksi osjećaj.
Stoga ako idete podravskom magistralom od Osijeka prema Koprivnici , od Novigrada Podravskog sve do Koprivnice očekujte rupetine na cesti. To nije taksi osjećaj.
Da je Koprivnica prekrasan grad morao sam se i danas u to uvjeriti. Prošetali smo trgom i lizali sladoled u parku. Ja sam lizao slatki kup od šumskog voća i čokolade. Sladoled se brzo topio da nisam stigao lizati. Park u Koprivnici na nekim dijelovima nalikuje na botanički vrt. Baš je super. Balaševićev duh danas lebdi nad Podravinom. 20. lipnja je koncert Djordje Balasevica u Koprivnici. Deda i pradeda, rodjeni Dolenec su mu porijeklom tu iz nedaleke Rasinje. A njegov frend iz djetinjstva Bogdan Diklić iz Bjelovara. Čudio se Balašević u što se Koprivnica danas pretvorila. Je, bogme je. Europski grad. E, Đole -vrijeme ide. Pisao je Đole nekad u svojoj knjizi kako je ćesto vozio na relaciji Bjelovar - Koprivnica. Tamo u djurdjevačkoj ulici u BJ-u znali su on i Diklić ćesto boraviti. Te kuće danas nema.
Balašević danas izgleda tako obično , skromno i tiho. Zar je i izgledao ikada drugačije ? Umor mu je vidljiv na licu. Panonski mornar ovih dana plovi Podravinom. Ali cirkus odlazi iz grada još večeras!
Znoj se i dalje cjedi sa svakog milimetra kože. Draga mi govori: treba mi tuš pod hitno. Đole, daj onu našu...

Džaba vam novci, moji sinovci,
Džaba što dolar stoji bolje,
I travnjaci i štrafte, i izvori nafte,
Kad ste svi vi karakterne drolje.
Aleksis je kurva, izvin'te me što psujem,
al' ja samo pricam i mestimicno pljujem,
I ako nas laže režiser i ja lažem vas.
Tu pricu zna svako, bar par epizoda,
Americka je frka postala moda,
Buržuj se krije i cuci u svakom od nas
I ceka pravi cas.

SMS MANIJAK

Mene se ponovo može dobiti na mobitel. Nakon toliko vremena... :-)) Ah bolje da to čim prije zaboravim.
Moj c45 će valjda izdržati još neko vrijeme. Ove dane sam izmjenio SMS poruka koliko nisam u zadnjih mjesec dana.
Imam VIP karticu a u zadnje vrijeme sms-am većinom sa SIMPA vlasnicima. Čak sam i zapamtio koliko košta poruka na SIMPU: 48 lipa.
U tri dana " sprašio " sam nevjerojatnih 30 kuna samo na poruke. Moram malo stati na loptu.

CRNO ZLATO ZA SVJETSKU EKONOMIJU

Iračka nafta ponovno teče. Kolač se pomalo dijeli. Raspodijeljeno je prvih 10 miljuna barela. Cijena nafte je odmah pala na njujorškoj burzi na 31. 51 $.( cijena je još uvijek dosta visoka )
Na prvom natječaju za iračku naftu sudjelovale su sljedeće kompanije:
*Chevron Texaco ( USA )
*Repsol ( SPA )
*Tupras (TUR)
*Total Fina Elf (FRA )
*Eni (ITA )
Za sada se nisu potvrdili strahovi nekih prognozera da će se iračka nafta najviše dijeliti između sjevernoameričkih i britanskih naftnih kompanija.
Francuzi su dobili svoju porciju. Količina nafte je ravnomjerno raspoređena. Ali koliko će od tih prihoda imati koristi životni standard običnog iračanina- upitno je.

JUGOISTOČNA EUROPA SE BUDI ?

U Beču je nedavno održana financijska konferencija koju je organizirala Bank Austria, članica HVB grupe na kojoj su sudjelovale mnoge glavešine iz političkog i ekonomskog miljea.
Nekoliko zanimljivih citata koji opisuju okruženje i duh vremena u kojem živimo:
Henry Kissinger, bivši državni tajnik SAD-a i progonjeni ratni zločinac kaže:

On je tumačeći trenutačne političke odnose u svijetu ustvrdio kako je neosporno da smo na pragu još jednog američkog stoljeća i da tako skoro nitko neće SAD-u u političkom i vojnom smislu oduzeti primat.
Bivši američki državni tajnik smatra da bi i SAD i EU ubuduće trebale izbjeći konfliktne situacije u kojima jedni protiv drugih traže saveznike u drugim dijelovima svijeta. Članice sjevernoatlantskih integracija uistinu se nalaze u 21. stoljeću u dobu globalizacije, dok je istodobno u Aziji na snazi odmjeravanje snaga kao u 19. stoljeću, a na Bliskom istoku se vode ideološka sukobljavanja nalik onima iz 17. stoljeća.

Kissinger je na tragu one američke agresivne politike utemeljene u novoj amaeričkoj doktrini Pax Americana u kojoj se zacrtalo da je jaka, imperijalistička Amerika dobra za održanje mira u svijetu , politike koja ne smije biti izazvana niti u jednom dijelu svijeta a niti u svemiru.
Što je rekao Hans Dietrich Gensher , čuveni nekadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke koje mi građani Hrvatzske pamtimo po izuzetnom lobiranju za nezavisnost Hrvatske:

...vjeruje da je nužno repozicioniranje EU-a i ističe da su upravo EU i SAD odgovorni za stvaranje stabilnog svjetskog poretka u duhu pravednosti, ali su isto tako one i odgovornije od drugih zemalja kada je u pitanju transparentnost financijskih tržišta.

Najzanimljive stvari izrekla je glavna ekonomistica Bank Austrie- Marianne Krager:

S druge strane, zemlje jugoistočne Europe (Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Albanija i Makedonija), istaknula je, imaju prosječan BDP po glavi stanovnika od 2132 eura, što čini svega 35 posto BDP-a budućih članica EU iz srednje i istočne Europe (prosjek 6091 euro). Među zemljama jugoistočne Europe ističe se Hrvatska s BDP-om per capita od 5270 eura, ali i činjenicom da je od svih zemalja jugoistočne Europe od 1991. do 2002. godine primila najmanje financijske potpore EU-a.

Da, nama su dali najmanje financijske pomoći. 1995 zamrzli su nam Phare program koji je bio znacajni udarac za hrvatske financije. Bili su skrti, a i zbog politickih prilika u nasoj zemlji nisu bili velikodusni.
Ali zbog nise pocetne baze izgleda da jugoistočna Europa ima itekako prostora za nepredovanje.
Ponovo gospodična Marijana ( o slatka Marijana ! ):

Tržište jugoistočne Europe, naglasila je Kager, nakon političkih promjena posljednjih godina na najboljem je putu da postane najbrže rastuće tržište u istočnoj Europi. Lani je gospodarski rast u tim zemljama iznosio prosječno 4,5 posto BDP-a, dok je prosječan gospodarski rast u osam zemalja istočne i srednje Europe koje uskoro postaju članice EU iznosio 2,4 posto.

Baš se pitam hoće li onda to u praktičnim terminima rečeno značiti da se u godinama koje slijede očekuju značajna strujanja investicijskih fondova prema HR tržištima kapitala i nekim najvrednijim hrvatskim tvrtkama izlistanim na burzama? To bi bilo lijepo.

IZVOR: Vjesnik, politički dnevnik , 14.06.2003

GOOGLEWASHING
Jason Shellen, čovjek iz blogger.com tima nedavno je potvrdio da se weblogovi neće maknuti iz rezultata Google pretraživanja.
U zadnje vrijeme mnogi " stručnjaci " prigovarali su da pri pretraživanju weba ćesto nalete na weblog stranice ( osobne web dnevnike različite tematike ) koje ćesto nemaju ono što oni traže pa time blogovi kao stvaraju "smeće i buku ".
Moje je mišljenje da je to samo djelomično točno. Moje dosadašnje iskustvo pretraživanja govori mi da sam ćesto na weblogovima dobio više relevantnih informacija nego na komercijalnim ili informacijskim stranicama i portalima.
U najboljem slučaju barem kombiniram svijet blogova i mainstream medije.
Činjenica jest da je mnogo blogova informacijska crna rupa, ali vrijedi ih imati izlistane na Google zbog nekoliko onih koje nude stručnu ekspretizu i "uvid iz prve ruke ".
Primjetio sam da i moj blog dobiva dosta referalnog prometa sa Google tražilice, ali ćesto pojmove koji nisu skroz relevantni s onim što surfer traži pa ostane zbunjen ( Pa kud sam ja to došo? ) Onda se okrene i ode. Moj blog nije strogo fokusiran pa to čovjeka zbuni.
Na Google tražilicu obrušili su se neki komercijalni interesi.
Evo banalnih primjera. Tražite novoga usisavača ? Internet koristite kao alat traženja ( Google ) i onda kao rezultat pretraživanja ne dobijete stranice proizvođača ( ili specijaliziranog časopisa ) usisavača sa našminkanim press izvješćima i marketinški napumpanim sloganima nego weblog na kojem vlasnik bloga piše o usisavačima, kvaliteti, i sl. Taj bloger daje neposredni uvid u iskustvo korištenja predmeta kojeg tražite. Nije li to korisno ? Tko u tom slučaju ima interesa stisnuti Google da makne blogove iz indeksa ? Dobili ste sliku.
Primjer drugi. New York Times su vjerojatno najbolje i najkvalitenije novine na svijetu i njihovo online izdanje je vrlo čitano. Oni izvještavaju, rade reportaže- sve i svašta. Većinu toga rade dobro plaćeni i iskusni novinari. Ali weblogovi pokrivaju sve živo ( većina korisnih je na engleskom ). Nude neposredniju gotovo instant informaciju, necenzuriraniju informaciju.
Istraživati neku vruću temu na Google i onda dobijete hrpe linkova na nepoznate weblogove . Ne na New York Times.
Ali New York Times pokopava sam sebe. Svoju arhivu članaka naplaćuje i zbog te zatvorenosti arhiva mu je nevidljiva za pretraživače, pa Google prije preporuči neki weblog ( arhiva je otvorena i trajnija ) nego neki renomirani novinski ili informacijski izvor.
U tom slučaju čitatelj je taj koji mora odrediti kome će vjerovati.
Weblogovi su vrlo korisni i utjecajni na Google pretraživanju i neka tako i ostane. Weblog kao filtar i korektiv medija.

POREZ ? NETKO ZA POREZ ?

Porez na elektroničku trgovinu ? Ne hvala. Za sada. No, ipak...
Zanimljivo je promatrati što se u svijetu događa oko te problematike. U Hrvatskoj je ionako elektronička trgovina u povojima pa za sada u tom kontekstu navedena tema nije bitna.
Porez i elektronička ( digitalna dobra- skinuta glazba, filmovi, igre, programi i ostalo) do sada nisu bile ozbiljno razmatrane opcije ni u Europi niti u Sjevernoj Americi. Europska Unija sada namjerava poreznu materiju regulirati tako da će američke firme koje se bave e-trgovinom morati plaćati porez na dodanu vrijednost u zemljama EU-a u kojoj imaju fizičko sjedište ili ako to ne žele , onda će ga plaćati u zemlji odakle dolazi kupac.
Amerikancima se diže kosa na glavi jer oni su naviknuti na drugačije ( blage ) porezne namete te bi ova situacija poskupila njihove proizvode krajnjem potrošaču do čak 25 posto. No, naizgled je to puno, jer i do sada američke tvrtke imaju konkurentu prednosti ispred svojih europskih kolega zbog dosadašnje neobaveze da plaćaju porez na dodanu vrijednost a ionako će taj porez prebaciti na krajnjeg potrošača.
Američke kompanije se boje da bi to bio dobar presedan koji bi mogao okuražiti sjevernoameričke zakonodavce da krenu istim putem. Lobističke borbe vode se vrlo oštro a zasigurno će najglasnija biti američka trgovačka komora koja će svojim lobističkim akcijama pokušavati u korijenu sasjeći svaki pokušaj manjih zemalja da krenu putem EU regulative.
Ebay , Amazon, America Online samo su neke od tvrtki koje će morati prilagoditi svoje europsko poslovanje. Ebay, kao najveće aukcijsko online tržište morati će značajno prištopati svoju europsku ekspanziju, a europski prihodi joj čine čak 30 % ukupnog prihoda. Zanimljivo je da su na američkim tržištima kapitala ponovno krenule špekulacije o ponovnoj privlačnosti dionica novih tehnologija, i to čini se opet na nepotrebno napuhavanje jer dok ne bude u Americi rješeno i regulirano pitanje poreza koje će država htjeti ubrati tržišna vrijednost dionica ( Ebay, Amazon ...) reflektirati će ponovno nerealno stanje stvari ( iako doduše u zadnje vrijeme ima nekoliko profitabilnih e-commerce biznisa na staklenim nogama ).
Iluzorno je očekivati da će se država odreći poreznih prihoda od virtualnog i elektroničkog tržišta. Pitanje je samo kada i kojom dinamikom. IT industrija je trenutna u recesiji stoga bilo bi čisto samoubojstvo regulariti navedenu materiju u ovom trenu.
Da se vratim na porez koji će američke e-commerce tvrtke morati plaćati u EU. Najpovoljnija im je opcija da svoje fizičko sjedište presele u države u kojima je porezna stopa PDV-a niska. Luksemburg ima stopu od 15 %, Švedska 25 %.
Druga opcija je da plaćaju porez onoj zemlji iz koje dolazi kupac-potrošač. To je nepraktično jer zemlje imaju različite stope PDV-a i teže je planiranje prihoda.
Biti će zanimljivo vidjeti kako će tvrtke koje se bave e-trgovinom pronaći puteve do profitabilnosti preko svih tih zapreka: ogromni marketinski troškovi zbog izgradnje branda i zadržavanje kupaca, tehnološki kaos i nadogradnja novih slojeva tehnologija, stalne potreba za inovacijama, ogromna konkurencija na tržištu, te na kraju regulativne zapreke i porezi.
Nema sumnje da će ovi problemi poreza u e-commercu najviše utjecati na poslovanje malih i srednjih biznisa.
Proračunske rupe najbolje se saniraju porezima. Stara mudrost birokrata.

referentni članak objavljen u Washington Times-u

DIPLOMATSKA RETORIKA, NEMA ŠTO!

Hans Blix, UN -ov inspektor za kontrolu naoružanja poznat kao glavni tragač za iračkim nukleranim oružjem nema lijepe riječi za ljude koji sjede u američkoj administraciji- posebno one iz Pentagona. On ima posebnu riječ za njih: KOPILAD.
Ovo zvuči doista uvredljivo, ali Blix valjda zna o čemu priča.

VELIKE RIBE PRIMJETILE WEBLOG

Microsoft je ušao u weblog svijet. Prema jednom članku najveća softverska kompanija svijeta ugradit će u novu verziju FrontPage-a, svog alata za izradu jednostavnijih web stranica- upravo alat za jednostavnu izradu weblogova.
Meni je bilo logično da će lukavi Microsoft nešto takvoga napraviti. Možda i AOL izadje sa nečim sličnim.

Novi blogger.com je tu. Vidjet żemo kako że raditi. Ovo je probni dio.
Prvi dan web bazirani alat za izradu ovih stranica nije radio kao vurica. No, treba biti malo strpljiv. Ipak mi se čini da je sučelja puno bolje rjeđeno i da je blogger postao pouzdaniji alat. Ha, koliko samo nekoliko dana napravi razlike ! Jođ neki dan sam gundjao na blogger.

WEBLOG - POSLOVNA PRIMJENA

U Bostonu, USA u tijeku je konferencija o mogućnostima primjene weblogova kao dio poslovnih rješenja u poduzećima, ustanovama, i drugim organizacijama. Denis Howell iscrpno izvještava o tome na svom blogu.
Konferenciji prisustvuju ljudi koji su upućeni u weblog fenomen od prvih dana. Vode dijalog o tome gdje blogovi imaju smisla za primjenom u nekoj tvrtki , a gdje to nema smisla.
Nekako najviše isplivava na površinu korisnost koju weblog može imati u onome što se zove korporativno komuniciranje, odnosi sa javnošću, odnosi sa klijentima, investitorima, dodatan marketinski kanal za prezentaciju proizvoda i usluga.
I sve to na neposredan, puno personaliziraniji nacin ( na koji kompanije baš nisu navikle ), što zahtjeva određenu dozu otvorenosti i transparentnosti.
Pokušavam si zamisliti kako bi reagirale tvrtke u hrvatskom okruženju kada bi im netko ponudio sljedeće:
Zec dolazi u kompaniju koju možemo nazvati PODRAVKA D.D.( pala mi na pamet )
Prezentacija počinje:
Vidite, gospodo iz informatičkog odijela kompanije ( tu barijeru mora se prvu prijeći, poslije su na redu egzekutivci ) Vaša kororativna stranica je bezvezna. ( Šok i nevjerica medju publikom jer pretjerujem zbog pozornosti ). 90 posto sadržaja na njoj je statično- jedino situaciju spašava dinamična kutijica sa najnovijim vijestim iz kompanije u nekoliko slova tipa- "Podravka kupila tvornicu konzerviranih krastavaca u Iraku" :-) .
Vaša stranica je nevidljiva i loše pozicionirana na tražilicama.
Ali vaša stranica je u nečemu dobra: odlična brošura, katalog i mali priručnik recepata, informacijski punkt za investitore, punkt za službene obavijesti koje plasirate kao medijska priopćenja. Korporativna brošura.
Zašto onda ne iskoristiti maksimum od te vaše prednosti ? Kako ? Uvedite redovno obnavljani weblog sa sadržajem koji će puniti unamljeni bloger koji će redovno na web pisati prema kategorijama:
1.) što se odgađa unutar kompanije ( personaliziraniji pogled na kompaniju i efektivnije komuniciranje sa javnošću što će kompaniju prikazati kao transparentniju, otvoreniju i ljudskiju - ciljana publika novinari, investitori, studenti, poslovni partneri),
2.) pošto ste prehrambena kompanija izvedite dodatnu vrijednost iz sadržaja vaše web stranice pa dnevno stavite nove recepte , ionako Vam je slogan " Budite kreativni i kuhajte s nama " ( do sada ste povremeno ubacivali recepte, odsada bi mogli dnevno) na čemu bi posjetitelji bili itekako zahvalni a vi bi imali efektivno marketinško mjesto i povećavali lojalnost svojih kupaca .
Npr. kuhajte s Podravkinim blogom :-)
Takvim birano selektiranim člancima u weblogu unutar Vaše stranice www.podravka.hr dobili biste poboljšano komuniciranje sa svojim okruženjem i povećala razumijevanje i interes javnosti za kompaniju. Osim toga povećali bi svoju vidljivost na webu jer bi Vaša weblog arhiva generirala mnogo referalnog prometa sa tražilica.
Naravno, tu bi trebalo riješiti i nekoliko detalja oko toga što je dopušteno da iz kompanije ide van , a što ne. To mora odrediti svaka kompanija za sebe. Sigurno je da poslovno osjetljive informacije ne bi trebale završiti na korporativnom blogu ako bi to donjelo trenutnu štetu kompaniji.
Ovo je samo načelno i ilustrativno kako weblog može poboljšati komuniciranje kompanije s okolinom.
Tehnički gledano- problema nema. Danas postoje besplatni i jeftini alati za brzo postavljanje weblog stranice i za dan kompanija može dinamizirati svoje postojanje na webu.
Ako se ja pitam ove gore navedene stvari ne znači da znam odgovore na pitanja koja sam postavio. Uopće neznam kako bi neka kompanija u našoj sredini reagirala na takve prijedloge. Vjerojatno bi rekli : " A kaj ti mali izmišljaš kotač ? Pa pogledaj , mi na tvrtkinoj web stranici redovno ažuriramo stvari. Što će nama weblog ?"
Ha dobro, neće vam više dosađivati. Idem dalje do vašeg konkurenta. Možda se njemu svidi da implementira nešto što vi nemate :-))
A kaj se sekiraš Zec ? Tebi ni u đep ni iz đepa ! Pa da. Idem na ručak.

TKO JE ZAPALIO RIM ?

Sada kada je postalo sve jasnije da su američka i britanska vlada lažima i nategnutim dokazima tražile povoda za invaziju Iraka, sve više se pitam nisu li oni koji tvrde da je cijeli rat protiv terorizma ( war on terrorism ) manipulirana akcija ljudi koji su dopustili da se desi 11.rujna 2001- zapravo u pravu ! . Je li 3000 američkih građana poginulih u tim napadima žrtveni janjci jedne skandalozne politike američke adminstracije već dugo neviđene u povijesti ljudskog roda? Jer ako je sada evidentno da je ta ista administracija spremna do neslućenih granica manipulirati činjenicama kako bi dobila podršku za svoju politiku onda dolazimo do točke kada više ništa nije nemoguće. Demokracija ne počiva na netransparentnim, manipulativnim, neuračunljivim vladama koje se služe masovnim političkim marketingom kako bi postigla svoje ciljeve. Pitam se tko je zapalio Rim ?

http://www.usnews.com/usnews/issue/030609/usnews/9intell.htm
http://www.theage.com.au/articles/2003/06/07/1054700443033.html


I onda se čovjek pita pa je li ovo doista moguće :

http://www.serendipity.li/wot/911_a_hoax.htm

http://www.serendipity.li/wtc.html

PAPA

Papa je stigao. Treći put u Hrvatskoj.
Ovaj papa nas stvarno voli.

BLOGGER.COM SVE NEPOUZDANIJI WEBLOG ALAT

Izgleda da nisam ja jedini koji je nezadovoljan sa svojim alatom za pisanje ovoga webloga.
Torrill Mortensen is Norveške frustrirana je nedavnim nestankom cjelokupne arhive i linkova koje je pisala posljednje dvije godine. Jednostavno nestalo sa servera, bez objašnjenja.
( Yes Torrill, the same happened to me, and I am deeply frustrated because of that. One more thing: I was thinking to sign up for PRO version but now I'm little bit reluctant, cause they don't offer commment in pro. Outsourcing comment just don't work with free blogger. I will wait. )

To se i meni dogodilo pred kraj prošle godine. Sva arhiva iz 2002 godine otišla je u vjetar.
Blogger.com pruža sve goru i nestabilniju podršku za ljude koji ga koriste za pisanje webloga. I ja sam razmišljao o prelasku na Movable Type ali mislim da će to još malo pričekati. Još ću dati jednu šansu ekipi iz Pyra Labsa ( kupio ih je Google, pa se uobrazili malo ).
Korisnička podrška im je očajna. Zapravo nikakva. Snađi se druže.

TO ONE - HR FINANCIJSKI PORTAL

Čitajući zadnji broj Poslovnog Tjednika (br. 63 ) naišao sam na članak o osnovama tehničke analize koju koriste investitori pri ulaganju u vrijednosne papire. Ispod članka je napisan autor članka i referenca na web stranicu www.to-one.com
U Hrvatskom web prostoru nema puno mjesta koja bi ulagačima u vrijednosne papire služila kao resursi za učenje o ulaganju, te onih za praćenje portfelja i ostalih kretanja dionica,obveznica,valuta itd. Ova stranica je prilog u povećanju takve vrste sadržaja.
Na portalu www.to-one.com da je tvrtka TO ONE tvrtka za financijsko posredovanje, savjetovanje i upravljanje i pripada Hypo Bank Grupi poduzeća ( direktor TO ONE je Josip Galinec ).
A što portal sadrži ?
Svježe financijske vijesti, kolumne sa komentarima o stanju na hrvatskom i svjetskom tržištu kapitala , valutna kretanja na tržištu, praćenje vrijednosti investicijskih fondova, te edukativni sadržaj ( trenutno članci o tehničkoj analizi dionica ), forum korisnika i financijski savjeti.
Za korištenje više funkcija portala potrebna je besplatna registracija.
Stranica je pregledna i ugodna za snalaženje .
Neki od ostalih resursa u hrvatskom web prostoru sa sličnim sadržajima:
http://biznis.hinet.hr/
http://www.mojnovac.com/
http://www.rba.hr/istrazivanja/
http://www.infoinvest.hr

SALAM PAX, NAJPOZNATIJI BLOGER SVIJETA

Salam Pax je irački pisac webloga, danas najpoznatiji bloger na svijetu koji je preko svoga bloga izvještavao o dogadjajima iz Iraka prije, za vrijeme i nakon američke invazije. Još tamo u ožujku spomenuo sam ga u jednom postu na svome blogu. Nedavno je dao intervju za austrijske novine. A odnedavno je angažiran od novinske kuće Guardian za koju će pisati reportaže iz Iraka.
Novinar Slate magazina je nedavno pisao da mu je Salam bio prevoditelj u Bagdadu ali da nije znao da je on najpoznatiji irački bloger koji je cijelo vrijeme dokumentirao zbivanja u Iraku.
Salam je moj « susjed « na web hosting serveru blogspot.com. Inače , po zanimanju je arhitekt , studirao je u Beču.
Njegova adresa:
http://dear_raed.blogspot.com

ZANIMANJE : SEKSUALNA RADNICA/RADNIK

Slovenski parlament, zakonodavno tijelo, donio je novi zakon u kojem se dekriminalizira prostitucija.

To znači da individualna prostitucija više nije prekršaj prema zakonu o kršenju javnog reda i mira, ali svodništvo ostaje kažnjivo.
Slovenci su shvatili da se represijom nemogu boriti protiv jedne od najraširenijih društvenih pojava, a pritom i država ne dobija niti novčića plaćenog poreza, a prema istraživanjima u Sloveniji vrijednost "sive ekonomske zone prostitucije" obrne godišnje 30 milijuna eura.
No, ipak iako društvo dononosi liberalnije zakone, društvene norme još će godinama biti prepreka za potpuno dokidanje društvene hipokrizije. Hoće li i Hrvatski Sabor uskoro donjeti nešto slično ?

Dugogodišnji istraživač fenomena prostitucije Jurij Popov koji u ime Slovenije djeluje u podstolu Pakta o stabilnosti koji se bavi ilegalnim migracijama i trgovinom ljudima drži da zakonske izmjene doduše ukidaju jedan vid društvene hipokrizije, ali je malo vjerojatno da bi neka djevojka/dečko pristala/o da joj se u radnu knjižicu to upiše kao zanimanje.

izvor: Vjesnik

SVI PUTEVI VODE U EU

Ulazak u Europsku Uniju strateški je cilj Hrvatske. Građani ove zemlje u velikoj većini podržavaju takvu strategiju. Alternative zapravo ni nema.
No, jasno je da će taj projekt imati pozitivne i negativne posljedice na hrvatsko društvo.
Odrazit će se na tri segmenta: državu, proizvođače , potrošače ( ekonomskim rječnikom naziv za stanovnike Hrvatske u vremenu tržišne ekonomije ). Integracija Hrvatske biti će najznačajnija u tom ekonomskom segmentu. Mnogo gubitnika, možda premalo dobitnika na kraći rok.
Za početak razmatranja tih utjecaja dobro je pročitati intervju s Višnjom Samarđžijom, pomoćnicom ministra za europske integracije objavljen na crobiz.com .
Gledajmo pozitivno i budimo optimisti. Koncetrirajmo se na prednosti :

Možete li nabrojati značajnija poboljšanja?

Predviđaju se povećana ulaganja u turizam, uspostava europskih standarda i kvalitete turističkih usluga. Pojednostavit će se ulazak stranih osiguravatelja na naše tržište, te će im se omogućiti otvaranje podružnica. Također će naši prijevoznici u međunarodnom cestovnom, zračnom i pomorskom prijevozu imati mogućnost da se izravno osiguravaju i reosiguravaju kod inozemnih osiguravajućih društava. Liberalizacija će na duži rok dovesti do porasta u nacionalnoj potrošnji do razine koja će biti iznad nacionalne proizvodnje, a to će otvoriti mogućnost dodatnog porasta investicija. Do 2003. doći će do ukidanja monopola domaćeg operatera u sektoru telekomunikacijskih usluga. Što se pak tiče kretanja kapitala, i tu će doći do otvaranja tržišta koje će se na drugim razinama jako osjetiti. No, što se tiče krajnjeg potrošača, to će značiti liberalizaciju pružanja usluga u financijskom sektoru.

ORUŽJE ZA MASOVNO ZAVARAVANJE

Saga oko iračkog oružja za masovno uništenje i dalje traje. Američkom režimu je to bilo glavno opravdanje za službeni ulazak u rat i invaziju. Mnogi su stručnjaci upozoravali da Husseinov režim nije nikakva prijetnja niti susjedima niti SAD-u jer nema kapacitete za razvoj takvog oružja. Američka hunta učinila je sve da uvjeri javnost u ispravnost svojih stajališta.
Posljednjih dana raste pritisak na vladu SAD-a i Velike Britanije oko pronalaženja oružja za masovno uništenje.
Oružje nije nađeno, a vjerojatno niti neće. Što to sve govori o kredibilitetu američke vanjske politike i kako na takvim osnovama graditi budući svjetski poredak ?
Glas Amerike je u svoj reportaži objavio razgovor s kemičarem koji je radio na nuklearnom programu u Iraku, i koji tvrdi da je Irak još 1991. odustao od takvog programa.
Izvod iz reportaže:

Jedan irački kemičar koji je radio na programu za masovno oružje kaže da je Irak prestao s proizvodnjom takvih oružja nakon Zaljevskog rata 1991. godine.
No gospodin Thomas kaže – da koliko on zna – Irak nije raspolagao s takvim objektima niti oružjem. Kao dužnosnik koji je radio na programu bojnog plina V-X, Khalid Francis Thomas napominje da je još 1991. godine dobio naređenje da se prekine s analizama tog bojnog plina i prijeđe na analizu pesticida i herbicida. 1998. godine napustio je laboratorij u kojem je radio i posvetio se prodaji lovačkog oružja. No ove godine on i drugi znanstvenici pozvani su ponovno u laboratorij, a naređenja im je davao Amer al-Saadi, osoba zadužena za vezu s inspektorima Ujedinjenih naroda.

Američki dužnosnici i dalje ponavljaju poput papiga "još samo malo, naći ćemo oružje 100 posto". Prokleto su cinični cijelo vrijeme.
Ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je da ispitivanje osoba poput Amera al-Saadija može biti odlučujuće za utvrđivanje sudbine oružja za masovno uništenje:
"Možda ćemo moći točno utvrditi što se dogodilo. Sada smo u procesu ispitivanja. Moguće je da su Iračani odlučili uništiti oruže prije početka. Doznat ćemo više kad zaključimo ispitivanja."
Jeste gledali nekada vrlo popularan crtić Štumfovi ? Moj nekada omiljeni crtić.
Papaštrunf je bio lik koji je bio glavni mudrac među štrumfovima i koji ih je vodio na razne pješačke ture na što bi iscrpljeni štrumfovi iz kolone dovikivali : " Papaštrunf, ima li još puno ? "- " Još samo malo ..samo malo ".